08-10-2010, 10:21 PM
Još niko nije ušao u pećinu a da prethodno nije čuo priču o skrivenom blagu u ovom dragulju prirode
U Majdanpeku i okolini već decenijama se s koljena na koljeno prenosi legenda o hajduku Rajku i njegovom blagu. Na nju posjetioce Rajkove pećine, koja se nalazi nadomak tog grada, redovno podsjeća i vodič Marjana Pavlović. Još niko nije ušao u pećinu a da prethodno nije čuo priču o skrivenom blagu u odajama ovog dragulja prirode.
I sama pećina je dobila naziv po hajduku Rajku koji je, kako legenda kaže, u vrijeme otomanskog carstva presretao Turke na drumovima istočne Srbije, od njih otimao blago i vješto ga skrivao u tami špilje.
-Od tada je proteklo mnogo vremena, ali u narodu ovog kraja još živi legenda o hajduku Rajku i njegovom blagu. Pećinski prostor je u velikoj mjeri istražen, ali ni traga od Rajkovog bogatstva. Po legendi, ono je sakriveno tamo gdje se ukrštaju dvije kamene ruke, koje još niko nije uočio. Mi se danas šalimo, pa kažemo možda će se nekom od posjetilaca Rajkove pećine posrećiti da otkrije to blago - kaže Marjana Pavlović
Rajkova pećina je, inače, kako naglašava Pavlovićeva, stavljena u prvu kategoriju balkanskog značaja. Oko nje se nalazi još 120 ispitanih i provjeravanih pećina, ali nijedna od njih nije uređena za posjete.
- Ova koja prima posjetioce ima dva horizonta: rječni i suvi. Suvi horizont je u stvari stari tok rijeke. Prije 30 godina, kada je slučajno otkriven suvi horizont, odlučeno je da se pećina uredi za posjetioce. Ulaz u Rajkovu pećinu urađen je kao rudarsko okno. Od rudara to niko bolje i ne bi mogao da učini - objašnjava Pavlovićeva.
Pećinski kanali su dugi 2.335,5 metara. Od toga na rječni horizont otpada 1.129,5 metara. Rječni horizont je prvi istražio veliki srpski geograf Jovan Cvijić. Mnogo godina poslije njega, istraživanje je nastavio dr Radenko Lazarević. On je i uradio projekat njenog uređenja.
Rajkova pećina je jako bogata nakitom. Kalcijumske bjeline se protežu čitavom dužinom hodnika i prelaze u bijelo kristalno iskričenje raznolikih pećinskih kada, ogromnog broja draperija i stubova. Po tome je ova jedna od najljepših i najbogatijih pećina te vrste na prostorima eks-Jugoslavije.
- Ljepota Rajkove pećine je dostupna svakom njenom posjetiocu. Jedino je valjda iznenađujuća moć prirode mogla akumulirati tako veliko bogatstvo na tako malom prostoru - naglašava Pavlovićeva.
Mladi istraživači iz Valjeva, na čelu sa dr Radenkom Lazarevićem, prije tridesetak godina otvorili su ovu ljepoticu Homoljskih planina. Ona je danas eksperimentalni poligon laboratorije fizičke geografije beogradskog Geografskog fakulteta. U njoj, pored ostalog, profesori i njihovi asistenti vrše istraživanja brzine nastajanja pećinskog nakita.
I dok oni vrijedno rade, legenda o skrivenom blagu hajduka Rajka ne prestaje da golica maštu ljudi ovog kraja.
U Majdanpeku i okolini već decenijama se s koljena na koljeno prenosi legenda o hajduku Rajku i njegovom blagu. Na nju posjetioce Rajkove pećine, koja se nalazi nadomak tog grada, redovno podsjeća i vodič Marjana Pavlović. Još niko nije ušao u pećinu a da prethodno nije čuo priču o skrivenom blagu u odajama ovog dragulja prirode.
I sama pećina je dobila naziv po hajduku Rajku koji je, kako legenda kaže, u vrijeme otomanskog carstva presretao Turke na drumovima istočne Srbije, od njih otimao blago i vješto ga skrivao u tami špilje.
-Od tada je proteklo mnogo vremena, ali u narodu ovog kraja još živi legenda o hajduku Rajku i njegovom blagu. Pećinski prostor je u velikoj mjeri istražen, ali ni traga od Rajkovog bogatstva. Po legendi, ono je sakriveno tamo gdje se ukrštaju dvije kamene ruke, koje još niko nije uočio. Mi se danas šalimo, pa kažemo možda će se nekom od posjetilaca Rajkove pećine posrećiti da otkrije to blago - kaže Marjana Pavlović
Rajkova pećina je, inače, kako naglašava Pavlovićeva, stavljena u prvu kategoriju balkanskog značaja. Oko nje se nalazi još 120 ispitanih i provjeravanih pećina, ali nijedna od njih nije uređena za posjete.
- Ova koja prima posjetioce ima dva horizonta: rječni i suvi. Suvi horizont je u stvari stari tok rijeke. Prije 30 godina, kada je slučajno otkriven suvi horizont, odlučeno je da se pećina uredi za posjetioce. Ulaz u Rajkovu pećinu urađen je kao rudarsko okno. Od rudara to niko bolje i ne bi mogao da učini - objašnjava Pavlovićeva.
Pećinski kanali su dugi 2.335,5 metara. Od toga na rječni horizont otpada 1.129,5 metara. Rječni horizont je prvi istražio veliki srpski geograf Jovan Cvijić. Mnogo godina poslije njega, istraživanje je nastavio dr Radenko Lazarević. On je i uradio projekat njenog uređenja.
Rajkova pećina je jako bogata nakitom. Kalcijumske bjeline se protežu čitavom dužinom hodnika i prelaze u bijelo kristalno iskričenje raznolikih pećinskih kada, ogromnog broja draperija i stubova. Po tome je ova jedna od najljepših i najbogatijih pećina te vrste na prostorima eks-Jugoslavije.
- Ljepota Rajkove pećine je dostupna svakom njenom posjetiocu. Jedino je valjda iznenađujuća moć prirode mogla akumulirati tako veliko bogatstvo na tako malom prostoru - naglašava Pavlovićeva.
Mladi istraživači iz Valjeva, na čelu sa dr Radenkom Lazarevićem, prije tridesetak godina otvorili su ovu ljepoticu Homoljskih planina. Ona je danas eksperimentalni poligon laboratorije fizičke geografije beogradskog Geografskog fakulteta. U njoj, pored ostalog, profesori i njihovi asistenti vrše istraživanja brzine nastajanja pećinskog nakita.
I dok oni vrijedno rade, legenda o skrivenom blagu hajduka Rajka ne prestaje da golica maštu ljudi ovog kraja.