01-01-2012, 10:46 PM
Kako postupati sa ujedom otrovnih zmija
Većine ujeda zmije su ujedi neotrovnih zmija. Kod nas su poznate zmije otrovnice - poskok i šarka. Crna Gora je jedna od prvih zemalja u Evropi po broju otrovnica po kvadratnom metru površine.
Zmijski otrov je kompleksne mješavine proteolitičkih enzima i toksičnih proteina. Otrovi zmije mogu razarati ćelije, uzrokovati hemolizu i remetiti hemostazu, mogu izazvati opštu malaksalost i paralizu disanja.
Kada se ljekaru javi osoba koja tvrdi da je doživjela ujed zmije treba identifikovati zmiju, na osnovu opisa kako zmija izgleda. Ako ljekar to ne može sam treba da potraži savjet od herpetologa ili najbližeg higijenskog zavoda.
Važno je utvrditi da li je zmija ispustila otrov.
Ne dešava se uvijek da se ujedom zmije izbaci u ranu otrov. Dejstvo i količina otrova je različita. Bitno je da li je ujed zmije bio preko odjeće ili direktno za određeni dio tijela.
Poslije ujeda nastaje bol, otok, cijanoza, mučnina, pad pritiska i poremećaj koagulacije. Najteži stadijum je ako dođe do depresije disanja što zahtijeva neodložno primjenjivanje mjera kardiopulmonalne reanimacije i upotrebu seruma protiv otrova zmije.
Kako pomoći unesrećenom licu?
Najbolje je bolesnika što prije prenjeti do najbliže bolnice. Ne stavljati povesku (kako se to nekada radilo) mada svjetska zdravstvena organizacija dozvoljava stavljanje poveske jedino kada bolesnik, pošto je sam u prirodi mora da više sati pješači do ljekara, stavlja povesku koju popušta na svakih 20 minuta.
Nikada ne stavljati led na mjesto ujeda.
Ne isjecati ujednu ranu i ne stiskati je.
Ne isisavati sadržaj iz ujeda.
Šta raditi?
Ugriženi dio ekstremiteta imobilisati i držati u lako uzdignutom položaju u visini srca. Izbjegavati svaki fizički napor žrtve.
Na mjestu ujeda vide se dvije tačkice koje su blizu jedna drugoj, nastaje otok, crvenilo,bol, to su osnovni simptomi koji ukazuju da je određena količina zmijskog otrova počela da djeluje.
Davanje protivotrova treba da bude prepušteno licima koja su stručna i obučena za davanje seruma protiv otrova zmije.
Po mišljenjima mnogih eminentnih stručnjaka iz ove oblasti u poslednjih 50 godina u Crnoj Gori niko nije nastradao od ujeda zmije, već od nestručne terapije u smislu neadekvatnog davanja seruma protiv otrova zmije.
Kada se urade kožne probe ni negativna kožna proba nije garancija da neće doći do anefilakse prouzrokovane serumom, koji organizam prepoznaje kao jak alergen (strano tijelo) i ulazi u fazu šoka.
Serum (Antivenin) protiv ujeda zmije bi po pravilu trebalo davati uz prisutnost stručnijih lica sa opremom za kardiopulmonelnu reanimaciju.
Protiv otrov se daje kada se ugrožene osnovne životne funkcije disanje i srčani rad ili prijete da budu ugrožene u sledećih 15 – ak minuta. Serum se daje u adekvatnim dozama pošto je nedovoljna količina protivotrova i najčešće uzrok neuspjeha u liječenju.
Serum se čuva u frižideru na tamnom mjestu na temperaturi 2-8 stepeni celzijusa. Kratko izlaganje na temperaturi od plus 25 stepeni celzijusovih ne utiče na aktivnost preparata, ali duže izlaganje preko ove temperature smanjuje vrijednost preparata do nivoa da je neupotrebljiv. Rok trajanja je 3 godine i ne smije se zamrzavati.
Šta od sanitetske opreme imati u rancu, kući, katunu, lovačkom/planinarskom domu...
U praksi se pokazalo da je od velike koristi i važnosti da svaki pojedinac ili grupa posjeduju priručnu sanitetsku torbicu kada krene u prirodu, na izlet, planinarenje, lov i druge aktivnosti. Čevjek jeste dio prirode i treba da zna šta može eventualno neprijatno da mu se dogodi pri boravku u prirodi i da se na prikladan način i pripremi. Priručna torbica treba da bude opremljena sanitetskom vatom, gazom, zavojima, skalpelima, flasterima, hidrogenom, povidon jodom i drugim rastvorima, vakum udlegama za imobilizaciju povrijeđenog ekstremiteta, malim priručnim frižiderima (za čuvanje seruma i drugih termolabilnih supstanci) a u zavisnosti od stručnog lica koje popunjava torbicu može se ponjeti pribor za ušivanje manjih rana, makaze i poveska.
Svi zaljubljenici prirode bili bi daleko zadovoljniji i sigurniji da u svakom planinarskom domu, lovačkom domu, katunima, zaseocima i drugim važnim kotama postoje priručne sanitetske torbice, koje nekada mogu i »život da znače«.
Ove mjere predostrožnosti bi davale sigurnost svima koji vole prirodu i veći broj naših sugrađana uključujući i naše najmlađe bi dobar dio slobodnog vremena mogli bezbjednije da provode na planinama i jezerima, kojima Crna Gora obiluje i zahvaljujući tome spada u red najljepših zemalja svijeta.
Većine ujeda zmije su ujedi neotrovnih zmija. Kod nas su poznate zmije otrovnice - poskok i šarka. Crna Gora je jedna od prvih zemalja u Evropi po broju otrovnica po kvadratnom metru površine.
Zmijski otrov je kompleksne mješavine proteolitičkih enzima i toksičnih proteina. Otrovi zmije mogu razarati ćelije, uzrokovati hemolizu i remetiti hemostazu, mogu izazvati opštu malaksalost i paralizu disanja.
Kada se ljekaru javi osoba koja tvrdi da je doživjela ujed zmije treba identifikovati zmiju, na osnovu opisa kako zmija izgleda. Ako ljekar to ne može sam treba da potraži savjet od herpetologa ili najbližeg higijenskog zavoda.
Važno je utvrditi da li je zmija ispustila otrov.
Ne dešava se uvijek da se ujedom zmije izbaci u ranu otrov. Dejstvo i količina otrova je različita. Bitno je da li je ujed zmije bio preko odjeće ili direktno za određeni dio tijela.
Poslije ujeda nastaje bol, otok, cijanoza, mučnina, pad pritiska i poremećaj koagulacije. Najteži stadijum je ako dođe do depresije disanja što zahtijeva neodložno primjenjivanje mjera kardiopulmonalne reanimacije i upotrebu seruma protiv otrova zmije.
Kako pomoći unesrećenom licu?
Najbolje je bolesnika što prije prenjeti do najbliže bolnice. Ne stavljati povesku (kako se to nekada radilo) mada svjetska zdravstvena organizacija dozvoljava stavljanje poveske jedino kada bolesnik, pošto je sam u prirodi mora da više sati pješači do ljekara, stavlja povesku koju popušta na svakih 20 minuta.
Nikada ne stavljati led na mjesto ujeda.
Ne isjecati ujednu ranu i ne stiskati je.
Ne isisavati sadržaj iz ujeda.
Šta raditi?
Ugriženi dio ekstremiteta imobilisati i držati u lako uzdignutom položaju u visini srca. Izbjegavati svaki fizički napor žrtve.
Na mjestu ujeda vide se dvije tačkice koje su blizu jedna drugoj, nastaje otok, crvenilo,bol, to su osnovni simptomi koji ukazuju da je određena količina zmijskog otrova počela da djeluje.
Davanje protivotrova treba da bude prepušteno licima koja su stručna i obučena za davanje seruma protiv otrova zmije.
Po mišljenjima mnogih eminentnih stručnjaka iz ove oblasti u poslednjih 50 godina u Crnoj Gori niko nije nastradao od ujeda zmije, već od nestručne terapije u smislu neadekvatnog davanja seruma protiv otrova zmije.
Kada se urade kožne probe ni negativna kožna proba nije garancija da neće doći do anefilakse prouzrokovane serumom, koji organizam prepoznaje kao jak alergen (strano tijelo) i ulazi u fazu šoka.
Serum (Antivenin) protiv ujeda zmije bi po pravilu trebalo davati uz prisutnost stručnijih lica sa opremom za kardiopulmonelnu reanimaciju.
Protiv otrov se daje kada se ugrožene osnovne životne funkcije disanje i srčani rad ili prijete da budu ugrožene u sledećih 15 – ak minuta. Serum se daje u adekvatnim dozama pošto je nedovoljna količina protivotrova i najčešće uzrok neuspjeha u liječenju.
Serum se čuva u frižideru na tamnom mjestu na temperaturi 2-8 stepeni celzijusa. Kratko izlaganje na temperaturi od plus 25 stepeni celzijusovih ne utiče na aktivnost preparata, ali duže izlaganje preko ove temperature smanjuje vrijednost preparata do nivoa da je neupotrebljiv. Rok trajanja je 3 godine i ne smije se zamrzavati.
Šta od sanitetske opreme imati u rancu, kući, katunu, lovačkom/planinarskom domu...
U praksi se pokazalo da je od velike koristi i važnosti da svaki pojedinac ili grupa posjeduju priručnu sanitetsku torbicu kada krene u prirodu, na izlet, planinarenje, lov i druge aktivnosti. Čevjek jeste dio prirode i treba da zna šta može eventualno neprijatno da mu se dogodi pri boravku u prirodi i da se na prikladan način i pripremi. Priručna torbica treba da bude opremljena sanitetskom vatom, gazom, zavojima, skalpelima, flasterima, hidrogenom, povidon jodom i drugim rastvorima, vakum udlegama za imobilizaciju povrijeđenog ekstremiteta, malim priručnim frižiderima (za čuvanje seruma i drugih termolabilnih supstanci) a u zavisnosti od stručnog lica koje popunjava torbicu može se ponjeti pribor za ušivanje manjih rana, makaze i poveska.
Svi zaljubljenici prirode bili bi daleko zadovoljniji i sigurniji da u svakom planinarskom domu, lovačkom domu, katunima, zaseocima i drugim važnim kotama postoje priručne sanitetske torbice, koje nekada mogu i »život da znače«.
Ove mjere predostrožnosti bi davale sigurnost svima koji vole prirodu i veći broj naših sugrađana uključujući i naše najmlađe bi dobar dio slobodnog vremena mogli bezbjednije da provode na planinama i jezerima, kojima Crna Gora obiluje i zahvaljujući tome spada u red najljepših zemalja svijeta.