20-11-2011, 06:47 PM
Vanjska politika Rima ispunjena je čestim ratovima, koji su vođeni za proširenje državnih granica te za njihovo, učvršćenje i osiguranje. Sve je to našlo odraza i na novcima. Na njima su imena raznih neprijateljsku naroda povećana sa ratnim pothvat vremenskim razdobljima od Trajana preko Septimija Severa sve do Konstaatina I. Vel, 98 - 337. n. e.). Medju narodima koji se na novcima spominju kao pobijedjeni i s kojima sklopio mir, treba osobito istaknuti Germane u Evropi i Parte u Aziji. Pobjeda nad narodom iskazana je na novcu lapidarnom kratkoćom: DE BRITANNIS, DE GERMANS,DE JUDEIS, DE PARTHIS, DE SARMATIS. Još neposrednije pobjeda je označena riječima VICTORIA DACICA (pobjeda nad Dačanima, precima današnjih Rumunja slavljena 107n.e.) ili VICTORIA PARTHICA (pobjeda nad Partima tj. Perzijama, koji su tokom nekoliko stoljeća bili pod vlašću neznatne manjine partskih gospodara). Na novcima s tim natpisom skoro uvijek personifikacija pobjede.
Zaposjedanje jedne zemlje označeno je natpisom DACIA CAPTA, JUDEA CAPTA, PARTHIA CAPTA i sl. Na novcu je simbolizirano tugujućim likom pokorene zemlje. Tugujuća Judeja (Izrael) sjedi pod palmom. Slična je i pokorena Germanija cara Marka Aurelija sa natpisom GERMANIA SUBACTA, samo bez stabla, je natpis koji označuje podvrgavanje novoosvojenih pokrajina pod rimsku vlast u doba cara Trajana (oko loo n. e): ARABIA ST MAESOPOTAM1A IN POTESTATEM P(opuli) R(omani) REDACTAE. Pobjeda rimskog oružja nad drugim narodom označena je na novcima Konstantina I. Vel. ovako: ALAMANNIA i SARMATIA DEVICTA, dok natpis JUDEA DEVICTA aludira na podvrgnuće Judeje 7o n. e. od cara Tita.
Kojiput nailazimo na imena pobjeđenih zemalja samo na podružju reversa, tako: FRANCIA i GOTHIA. Zaključenje mira s Perzijancima ovjekovječeno je na novcu Filipa I. (244. n.e.) natpisom: PAX FUNDATA CUM PERSIS. Pošto je rimska država često ratovala, rat su simbolizirala otvorena vrata Janovog hrama u Rimu. Zatvaranje vrata u svečanoj formi posrećilo se rijetkim carevima, među kojima i Neronu, on je tom prilikom dao kovati novce s natpisom PACE P(opulo) R(omano) TERRA PORTA MARIQ (uae)JANUM CLUSIT, što znači, da je nakon postignuća mira za rimski narod na moru i kopnu zatvorio vrata Janusovog hrama.
I sam utjecaj Rima kod postavljanja rimskih kandidata na prijestolja raznih zemalja, koje su bile u savezničkom ili vazalnom odnosu prema carstvu, očitovao se je vrlo zorno na nekim novcima, osobito u natpisima i likovima. Takvi natpisi: REX ARMENIS DATUS (kralj dan Armencima), ili: PARTHIS, QUADIS DATUS (misli se na germansko pleme Kvada sjeveroistočno od Dunava). Na tim novcima prikazan je redovito car na podiju koji pridiže kralja koji pred njim kleči. Sličan je prikaz na novcu cara Trajana sa natpisom REGNA ADSIGNATA, no pred carem na podnožju stoje tri kralja.
Pregovori sa narodima s kojima je Rim sklopio mir doveli su često do vraćanja bojnih znakova koje je rimska vojska izgubila u borbi. To kazuje i natpis na novcu SIGNIS REC(eptis) DEVICTIS GER(mania), što znači; (nakon) vraćanja bojnih znakova od pobijeđenih Germana. Ti su znakovi izgubljeni u borbama u Teutoburškoj šumi (9 n.e.) Izmedju natpisa prikazan je Germanik koji lijevom rukom drži legijskog orla.
Na novcu sa natpisom SIONIS PARTHICIS RECEPTIS prikazano je vraćanje rimskih bojnih znakova koji su izgubljeni prilikom teškog poraza vojskovodje Krasa od partske vojske kod Karha u Mezopotamiji, a koji su vraćeni tek 19. pr. n. e. Na prikazu je klečeći Part koji predaje bojni znak.
Sretni i uspješni završetak ratova potpunim porazom barbarslkog neprijatelja ovjekovječen je triumfom, tj. svečanim ulaskom cara pobjednika i njegove vojske koju se pratili pobijedjeni barbari i ratni trofeji. Na novcima je uz riječ TRIUMPHUS navedeno i ime pobijeđenog naroda, kao: TRIUMPHUS PARTH1CUS (Trajan) ili QUADORUM (Numerijan), ili pak ime pobjednika: CAESARUM (Konstans).
S osobom vladara i njegovom vanjskom politikom usko je povezana uloga rimske vojske. To dolazi do izražaja osobito nakon smrti posljednjeg člana julijske carske kuće, od kada su vojske iz rimskih pokrajina u roku od godine dana podigle na prijestolje četiri cara! (68. n. e. ). Zatim je opet uslijedilo razdoblje pravilnog naslijeđivanja koje je potrajalo preko 12o godina (dinastija Flavijevaca i Antonina). Nakon kratkog prekida od nekoliko godina (192-197 n. e. ), u kojem je vojska ponovno proglasila četiri cara, ustalila se je na vlasti Severova dinastija, koja je, uz mali prekid, vladala preko 30 godina. Nakon smrti Aleksandra Severa (235) vojska je preuzela stalnu ulogu podizanja careva, a isto tako često je bila i njihov rušitelj. Ta je uloga trajala sve do Dioklecijanovog izbora (284. n. e. ), a odražava se vrlo očito na mnoštvu novaca sa natpisima i likovima koji simboliziraju vojnu snagu Rima.
lako je nakon toga uslijedilo doba tetrarhija, a nakon toga Konstantinova i Valentinijanova dinastija, važnost utjecaja vojske u rimskoj državi i dalje se razabire na novcu sve do kraja rimskog carstva. Na reversima rimskog novca najbrojnije je iz ovog područja zastupana riječ EXERCITUS (vojska) sama i uz najrazličitije dodatke. Pojedine skupine rimske vojske Stacionirane u velikim pokrajinama carstva prikazane su osobito na novcima cara Hadrijana [117-138 n. e. ), najčešće u liku cara koji drži govor nekolicini vojnika koji ga slušaju. Uz riječ exercitus najčešći su dodaci: BRITANNICUS, DACICUS, DELMATICUS (samo na medaljonu Hadrijana), GERMANICUS, HISPANICUS, INLYRICUS (mjesto ILLYRICUS!), MAURETANICUS, MOESIACUS, NORICUS, PARTHICUS, PERSlCUS, RAETICUS i SYRIACUS.
Drugi put opet riječ EXERCITUS dolazi kao dodatak uz neki pojam: CONCORDIA EXERCITUS sloga vojske), FIDES EXERCITUS (povjerenje), VICTORIA (pobjeda), VIRTUS (vrlina). Uz riječ VIRTUS na kasnim novcima dolazi čak u pogrešnom obliku: VIRTUS EXERCITI mjesto EXERCITUS! Dok su Concordia i Fides prikazane u liku žene koja drži bojne znakove, Virtus je u pogansko doba prikazana u liku golog boga Marsa, a u kršćanskoj eri u liku rimskog vojnika. U liku Marsa prikazan je i CONSENSUS EXERCITUUM (pristanak vojske) za Vitelija (69 n. e. ), dok natpis na novcu GALLIENUS CUM EXERCITU SUO znači čitav program!
Najvažnija jedinica rimske vojske bila je legija (LEGIO). Već na kraju republike izdao je Marko Antonije čitav niz novaca (denara) na kojima uz legijske znakove stoji natpis LEG(io) uz koji je dodan njen broj. Za carstva je prvi veći niz legijskih novaca izdao Septimije Sever (jedan aurej XIV. legije i mnogo denara 15 legija sa bojnim znakovima, koje je izdao u njihovu počast prigodom svog proglašenja carem u Karnuntu (193 n. e. ).
Drugi niz lijepih legijskih novaca izdao je Galijen oko 257-259. n. e. Na tim antoninijanima uz uobičajenu kraticu LEG i brojeve nalaze se i simboli 17 legija koje su mu ostale vjerne. Galski protucar Viktorin (265-268 n. e. ) izdao je krasan niz legijskih novaca, isključivo aureusa, Sa likovima bogova i životinja - simbola 12 legija.
I britanski protucarevi Karauzije i Alekto p87-296. n. e. ) kovali su legijske novce sa istim likovima kao spomenuti carevi i sa brojevima 9 legija. Na ovim legijskim novcima carstva navode se uz broj legije i njihovi pridjevci. Tako: LEGIO GEM(ina) (dvostruka legija), LEGIO M(artia) (posvećena Marsu), LEGIO V(itrix) (pobjednička legija).
Legija se je sastojala od 10 odjela, koji su se nazivali COHORS (kohorta). Na
novcima se ističe pretorijanska kohorta (gardijska) sa natpisima CHORS odnosno COHORT PRAETORIAE i to za careva Hadrijana, Galijena i Karauzija. Postoje novci sa natpisom SIDES COHORTIUM odnosno PRAETORIANORUM.
Odnos vojdke s carem općenito označen je na novcima natpisom ADLOCUTIO AUG,što znači govor cara vojnicima pred bojni pohod ili bitku, te natpisom DISCIPLINA AUG. Na tim novcima prikazan je car kako stupa pred svojim vojnicima. Natpis TRAIECTUS AUG označuje prelaz vojske s carem preko rijeke.
Posebno priznanje koje je rimska republika davala zaslužnim vojskovođama, a koje se je sastojalo u podjeli hrastovog vijenca, podijeljeno je i prvim rimskim carevima. Na novcima (od Augusta do Vespazijana) dolazi u obliku hrastovog vijenca u kojem piše SPQR (Senatus Populusque Romanus) OB ClV(es) SER(vatos) a znači: senat i puk rimski za spas gradjana.
Zaposjedanje jedne zemlje označeno je natpisom DACIA CAPTA, JUDEA CAPTA, PARTHIA CAPTA i sl. Na novcu je simbolizirano tugujućim likom pokorene zemlje. Tugujuća Judeja (Izrael) sjedi pod palmom. Slična je i pokorena Germanija cara Marka Aurelija sa natpisom GERMANIA SUBACTA, samo bez stabla, je natpis koji označuje podvrgavanje novoosvojenih pokrajina pod rimsku vlast u doba cara Trajana (oko loo n. e): ARABIA ST MAESOPOTAM1A IN POTESTATEM P(opuli) R(omani) REDACTAE. Pobjeda rimskog oružja nad drugim narodom označena je na novcima Konstantina I. Vel. ovako: ALAMANNIA i SARMATIA DEVICTA, dok natpis JUDEA DEVICTA aludira na podvrgnuće Judeje 7o n. e. od cara Tita.
Kojiput nailazimo na imena pobjeđenih zemalja samo na podružju reversa, tako: FRANCIA i GOTHIA. Zaključenje mira s Perzijancima ovjekovječeno je na novcu Filipa I. (244. n.e.) natpisom: PAX FUNDATA CUM PERSIS. Pošto je rimska država često ratovala, rat su simbolizirala otvorena vrata Janovog hrama u Rimu. Zatvaranje vrata u svečanoj formi posrećilo se rijetkim carevima, među kojima i Neronu, on je tom prilikom dao kovati novce s natpisom PACE P(opulo) R(omano) TERRA PORTA MARIQ (uae)JANUM CLUSIT, što znači, da je nakon postignuća mira za rimski narod na moru i kopnu zatvorio vrata Janusovog hrama.
I sam utjecaj Rima kod postavljanja rimskih kandidata na prijestolja raznih zemalja, koje su bile u savezničkom ili vazalnom odnosu prema carstvu, očitovao se je vrlo zorno na nekim novcima, osobito u natpisima i likovima. Takvi natpisi: REX ARMENIS DATUS (kralj dan Armencima), ili: PARTHIS, QUADIS DATUS (misli se na germansko pleme Kvada sjeveroistočno od Dunava). Na tim novcima prikazan je redovito car na podiju koji pridiže kralja koji pred njim kleči. Sličan je prikaz na novcu cara Trajana sa natpisom REGNA ADSIGNATA, no pred carem na podnožju stoje tri kralja.
Pregovori sa narodima s kojima je Rim sklopio mir doveli su često do vraćanja bojnih znakova koje je rimska vojska izgubila u borbi. To kazuje i natpis na novcu SIGNIS REC(eptis) DEVICTIS GER(mania), što znači; (nakon) vraćanja bojnih znakova od pobijeđenih Germana. Ti su znakovi izgubljeni u borbama u Teutoburškoj šumi (9 n.e.) Izmedju natpisa prikazan je Germanik koji lijevom rukom drži legijskog orla.
Na novcu sa natpisom SIONIS PARTHICIS RECEPTIS prikazano je vraćanje rimskih bojnih znakova koji su izgubljeni prilikom teškog poraza vojskovodje Krasa od partske vojske kod Karha u Mezopotamiji, a koji su vraćeni tek 19. pr. n. e. Na prikazu je klečeći Part koji predaje bojni znak.
Sretni i uspješni završetak ratova potpunim porazom barbarslkog neprijatelja ovjekovječen je triumfom, tj. svečanim ulaskom cara pobjednika i njegove vojske koju se pratili pobijedjeni barbari i ratni trofeji. Na novcima je uz riječ TRIUMPHUS navedeno i ime pobijeđenog naroda, kao: TRIUMPHUS PARTH1CUS (Trajan) ili QUADORUM (Numerijan), ili pak ime pobjednika: CAESARUM (Konstans).
S osobom vladara i njegovom vanjskom politikom usko je povezana uloga rimske vojske. To dolazi do izražaja osobito nakon smrti posljednjeg člana julijske carske kuće, od kada su vojske iz rimskih pokrajina u roku od godine dana podigle na prijestolje četiri cara! (68. n. e. ). Zatim je opet uslijedilo razdoblje pravilnog naslijeđivanja koje je potrajalo preko 12o godina (dinastija Flavijevaca i Antonina). Nakon kratkog prekida od nekoliko godina (192-197 n. e. ), u kojem je vojska ponovno proglasila četiri cara, ustalila se je na vlasti Severova dinastija, koja je, uz mali prekid, vladala preko 30 godina. Nakon smrti Aleksandra Severa (235) vojska je preuzela stalnu ulogu podizanja careva, a isto tako često je bila i njihov rušitelj. Ta je uloga trajala sve do Dioklecijanovog izbora (284. n. e. ), a odražava se vrlo očito na mnoštvu novaca sa natpisima i likovima koji simboliziraju vojnu snagu Rima.
lako je nakon toga uslijedilo doba tetrarhija, a nakon toga Konstantinova i Valentinijanova dinastija, važnost utjecaja vojske u rimskoj državi i dalje se razabire na novcu sve do kraja rimskog carstva. Na reversima rimskog novca najbrojnije je iz ovog područja zastupana riječ EXERCITUS (vojska) sama i uz najrazličitije dodatke. Pojedine skupine rimske vojske Stacionirane u velikim pokrajinama carstva prikazane su osobito na novcima cara Hadrijana [117-138 n. e. ), najčešće u liku cara koji drži govor nekolicini vojnika koji ga slušaju. Uz riječ exercitus najčešći su dodaci: BRITANNICUS, DACICUS, DELMATICUS (samo na medaljonu Hadrijana), GERMANICUS, HISPANICUS, INLYRICUS (mjesto ILLYRICUS!), MAURETANICUS, MOESIACUS, NORICUS, PARTHICUS, PERSlCUS, RAETICUS i SYRIACUS.
Drugi put opet riječ EXERCITUS dolazi kao dodatak uz neki pojam: CONCORDIA EXERCITUS sloga vojske), FIDES EXERCITUS (povjerenje), VICTORIA (pobjeda), VIRTUS (vrlina). Uz riječ VIRTUS na kasnim novcima dolazi čak u pogrešnom obliku: VIRTUS EXERCITI mjesto EXERCITUS! Dok su Concordia i Fides prikazane u liku žene koja drži bojne znakove, Virtus je u pogansko doba prikazana u liku golog boga Marsa, a u kršćanskoj eri u liku rimskog vojnika. U liku Marsa prikazan je i CONSENSUS EXERCITUUM (pristanak vojske) za Vitelija (69 n. e. ), dok natpis na novcu GALLIENUS CUM EXERCITU SUO znači čitav program!
Najvažnija jedinica rimske vojske bila je legija (LEGIO). Već na kraju republike izdao je Marko Antonije čitav niz novaca (denara) na kojima uz legijske znakove stoji natpis LEG(io) uz koji je dodan njen broj. Za carstva je prvi veći niz legijskih novaca izdao Septimije Sever (jedan aurej XIV. legije i mnogo denara 15 legija sa bojnim znakovima, koje je izdao u njihovu počast prigodom svog proglašenja carem u Karnuntu (193 n. e. ).
Drugi niz lijepih legijskih novaca izdao je Galijen oko 257-259. n. e. Na tim antoninijanima uz uobičajenu kraticu LEG i brojeve nalaze se i simboli 17 legija koje su mu ostale vjerne. Galski protucar Viktorin (265-268 n. e. ) izdao je krasan niz legijskih novaca, isključivo aureusa, Sa likovima bogova i životinja - simbola 12 legija.
I britanski protucarevi Karauzije i Alekto p87-296. n. e. ) kovali su legijske novce sa istim likovima kao spomenuti carevi i sa brojevima 9 legija. Na ovim legijskim novcima carstva navode se uz broj legije i njihovi pridjevci. Tako: LEGIO GEM(ina) (dvostruka legija), LEGIO M(artia) (posvećena Marsu), LEGIO V(itrix) (pobjednička legija).
Legija se je sastojala od 10 odjela, koji su se nazivali COHORS (kohorta). Na
novcima se ističe pretorijanska kohorta (gardijska) sa natpisima CHORS odnosno COHORT PRAETORIAE i to za careva Hadrijana, Galijena i Karauzija. Postoje novci sa natpisom SIDES COHORTIUM odnosno PRAETORIANORUM.
Odnos vojdke s carem općenito označen je na novcima natpisom ADLOCUTIO AUG,što znači govor cara vojnicima pred bojni pohod ili bitku, te natpisom DISCIPLINA AUG. Na tim novcima prikazan je car kako stupa pred svojim vojnicima. Natpis TRAIECTUS AUG označuje prelaz vojske s carem preko rijeke.
Posebno priznanje koje je rimska republika davala zaslužnim vojskovođama, a koje se je sastojalo u podjeli hrastovog vijenca, podijeljeno je i prvim rimskim carevima. Na novcima (od Augusta do Vespazijana) dolazi u obliku hrastovog vijenca u kojem piše SPQR (Senatus Populusque Romanus) OB ClV(es) SER(vatos) a znači: senat i puk rimski za spas gradjana.