20-11-2011, 06:47 PM
Poslije desete godine vladanja obnavljaju se na daljnih pet ili deset godina. Tako npr. VOT X MULT XV ili XX itd. No carevi su činili zavjete i na početku svog vladanja (tzv. VOTA SUSCEPTA) ili nakon završetka prvog kvinkvenija (tzv. VOTA SOLUTA tj. izvršeni zavjeti). Pored uobičajenih kratica VOT-MULT javljaju se za tetrarhija i kratice SIC - SIC (što znači: tako), npr. SIC X SIC XX.
Ustaljenjem kršćanstva u rimskoj državi nakon smrti Konstantina I. Velikog nestaje svakog traga poganskog bogoštovlja sa rimskih novaca. Kristogram, koji se već na novcima Konstantina I. sporadično javlja osobito na labaru (vojničkoj zastavi, odnosno znaku), postaje vrlo čest na novcima njegovih nasljednika. Ovaj znak ispunjuje cijelo polje, začudo, samo na reversima novaca protucara Magnencija i Decencija. Sam križ javlja se tek na novcima djece Teodozija I. : Arkadija, Honorija i Placidije, a poslije njih dolazi češće na zlatnicima kasnih zapadnih careva.
Pored obaveznog prikaza glave vladara i članova njegove obitelji na aversu, javljaju se njihovi likovi, ponajviše u čitavoj figuri, vrlo često i na reversima novaca. Glave i poprsja članova carske kuće naći ćemo na reversima carskih novaca odmah na početku carstva, za Augusta, a prilično su Česte do razdoblja Severove dinastije (143 - 211 n. e.). Od vre* mena cara Filipa I. (244 - 248. n. e.) pa do smrti cara Galijena (265. n. e.) javlja se novi raspored glava članova carske kuće na reversu: pored carice još po jedan ili čak dva člana carske obitelji! Ovakve grupacije dolaze i na novcima velikog promjera - medaljonima.
Od Aurelijana pa do Konstantina I. Vel. (27o-337. n. e. ) javljaju se ponajviše samo poprsja suvladara ili carica na reversu (tako npr. na Eurelijanovim novcima glave Vabalata, odnosno Severine). Taj običaj se zaključuje glavama Krispa i Konstantina II. na malom srebrenom Konstantinovom medaljonu kovanom u Sirmiumu (Mitrovici). Na novcima kršćanskog razdoblja rimskog carstva (337 - 491. n. e. ) nema nikada ne reversu glave suvladara ili carice. Čitavi likovi careva ili članova carske kuće vrlo su česti na reversima njihovih novaca. Dok se carev lik javlja u najrazličitijim svojstvima i djelatnostima, lik prijestolonasljednika redovito je prikazan u funkciji "principe iuventutis" (doslovno "predvoditelj mladeži", a faktično "predstojnik viteštva"). Pod tim nazivom se prijestolonasljednik javlja na novcima Augu-stovih unuka Gaja i Lucija Cezara sve do Konstantinovih sinova.
Vrlo čest je lik cara u stojećem ili sjedećem stavu. Oko njegova lika nalaze se različiti natpisi. Postepeno se razvio kult po kojem se cara naziva spasiteljem, obnoviteljem! čuvarom (i si.) zimske države. Sve je to na novcima izraženo obiljem počasnih naziva, koji su osobito česti u doba Konstantina I. Vel. i njegovih nasljednika. Takvi nazivi su:
CONSERVATOR (Africae, Kartaginis, Urbis) = čuvar, spasitelj (Afrike, Kartage, Rima)
DEBELLATOR (hostium, gentium)= pobjednik (neprijatelja, barbarskih naroda)
DEFENSOR (orbis) = branitelj (zemlje)
EXSUPERATOR (omnium gentium) = nadvladatelj (svih naroda)
FUNDATOR (pacis) = utemeljitelj (mira)
LIBERATOR (orbis, urbis, reipublicae) = osloboditelj (svijeta, Rima, države) LOCUPLETATOR (orbis terrarum) = obogatitelj (zemljine kugle)
PACATOR (orbis, orientis) = umiritelj (zemlje, istoka)
RECTOR (orbis) = upravljač (svijeta)
RECUPERATOR (urbis) = preosvajač (grada Rima)
RESTITUTOR (vrlo čest uz imena pokrajina, države, vojske i dr.) = obnovitelj
SALVATOR (reipublicae) = spasitelj (države)
TRIUMFATOR (gentium, barbararum) = pobjednik (nad barbarskim narodima).
Odlazak cara na put ili u rat prikazan je na novcu kao jašući lik sa natpisom PROFECTIO ili EXPEDITIO AUG, dok je njegov povratak označen istim likom pod nazivom ADVENTUS ili REDITUS AUG. Parada, na kojoj car jaši na konju u pratnji jednog ili dvojice vojnika označena je na novcu nazivom DECURSIO (manevar).
Pažnju prema caru i njegovoj obitelji istaknuta je nadalje na novcima u natpisima najrazličitijih značenja što sadrže želje izražene onotn poznatom lapidarnošću koja odlikuje latinski jezik, tako:
ANNO FAUSTO FELICI OPTIMO PRINCIPI (povoljna i sretna godina najboljem vladaru), FELICIBUS AUGG (sretnim carevima),
INVICTO IMPERATORI pobjedivom caru),
PIO IMPERATORI OMNIA FELICITA (pobožnom caru svu sreću) i dr. caricama se pak rado dodjeljuju lijepi nazivi: MATER SENATUS, - PATRIAE, - CASTRORUM (majka senata, domovine, tabora).
I carev odnos prema narodu izražen je na carskom novcu osobito mnogo isticanjem njegove brige za dobru opskrbu naroda darovima u novcu ili u naravi, osobito dijelenjem žita, vina, ulja i mesa. Darivanje u naravi naziva se CONGIARIUM (lat. congius = uljna mjera). Likovno je prikazano u liku cara koji sjedi na podiju i daje gradjaninu carski dar i to na novcima od Nerona do Septimija Severa. Darežljivost careva u općenitom smislu zove se LIBERALITAS. Prikazana je kao ženski lik koji u desnoj ruci drži tesseru (tablicu) a u lijevoj obilnicu. Katkada se u istoj simbolici javlja lik cara koji sjedi na podiju iza kojega stoji lik "Liberalitas", a do podija je gradjanin koji prima carsku pomoć.
Ta redovna pomoć ponovljena je za nekih careva i do sedam puta, pa je svako dijeljenje označeno rednim brojem (od I do VII). Likovni prikaz davanja novčanih potpora iz posebne carske blagajne javlja se na novcima od Hadrijana do Konstantina I. Vel. (117-337. n. e.). Posebna državna pomoć djeci u obliku žita ovjekovječena je na novcima cara Trajana (98-117. n. e.) uz is ALIM (entatis) ITAL(iae), što znači opskrba ili prehrana Italije, odnosno talijanske djece.
Pučanstvo rimskog carstva koje je posjedovalo rimsko gradjanstvo dobivalo je povremeno veliku olakšicu otpisom poreskih dugova i obaveza. Ove su olakšice na rimskim novcima označavane određenim kraticama kao: RRC (remissa ducentesima), što znači da je otpisano plaćanje "ducentezime" tj. polovine poreza na promet (za Kaligule); RXL (remissa qudragesima) znači, da je prolazno otpisana četrdesetina, tj. 21/2 postotna uvozna carina Galbe, 68 n. e. ). Za Nerve (96-98. n. e.) su ukinute dvije obaveze koje su tištile podanike carstva, što je na novcima izraženo na vanredno lapidaran način: VEHICULATIONE ITLIAE REMISSA (otpust davanja predprega u Italiji) i FISCI IUDAICI CALUMNIA SUBLATA .(ukidanje sramotnog židovskog poreza), pri čemu se misli na ukidanje poreza nametnutog Židovima nakon pada Jeruzalema 7o. n. e. Veliki otpust poreza za koji je zaslužan car Hadri-(117-138. n. e.) ovjekovječuje na novcu natpis: RELIQUA VETERA HS NOVIES MILL (IES) ABOLITA (ukidaju se preostali stari dugovi od 9oo miliona sesteraca
Ustaljenjem kršćanstva u rimskoj državi nakon smrti Konstantina I. Velikog nestaje svakog traga poganskog bogoštovlja sa rimskih novaca. Kristogram, koji se već na novcima Konstantina I. sporadično javlja osobito na labaru (vojničkoj zastavi, odnosno znaku), postaje vrlo čest na novcima njegovih nasljednika. Ovaj znak ispunjuje cijelo polje, začudo, samo na reversima novaca protucara Magnencija i Decencija. Sam križ javlja se tek na novcima djece Teodozija I. : Arkadija, Honorija i Placidije, a poslije njih dolazi češće na zlatnicima kasnih zapadnih careva.
Pored obaveznog prikaza glave vladara i članova njegove obitelji na aversu, javljaju se njihovi likovi, ponajviše u čitavoj figuri, vrlo često i na reversima novaca. Glave i poprsja članova carske kuće naći ćemo na reversima carskih novaca odmah na početku carstva, za Augusta, a prilično su Česte do razdoblja Severove dinastije (143 - 211 n. e.). Od vre* mena cara Filipa I. (244 - 248. n. e.) pa do smrti cara Galijena (265. n. e.) javlja se novi raspored glava članova carske kuće na reversu: pored carice još po jedan ili čak dva člana carske obitelji! Ovakve grupacije dolaze i na novcima velikog promjera - medaljonima.
Od Aurelijana pa do Konstantina I. Vel. (27o-337. n. e. ) javljaju se ponajviše samo poprsja suvladara ili carica na reversu (tako npr. na Eurelijanovim novcima glave Vabalata, odnosno Severine). Taj običaj se zaključuje glavama Krispa i Konstantina II. na malom srebrenom Konstantinovom medaljonu kovanom u Sirmiumu (Mitrovici). Na novcima kršćanskog razdoblja rimskog carstva (337 - 491. n. e. ) nema nikada ne reversu glave suvladara ili carice. Čitavi likovi careva ili članova carske kuće vrlo su česti na reversima njihovih novaca. Dok se carev lik javlja u najrazličitijim svojstvima i djelatnostima, lik prijestolonasljednika redovito je prikazan u funkciji "principe iuventutis" (doslovno "predvoditelj mladeži", a faktično "predstojnik viteštva"). Pod tim nazivom se prijestolonasljednik javlja na novcima Augu-stovih unuka Gaja i Lucija Cezara sve do Konstantinovih sinova.
Vrlo čest je lik cara u stojećem ili sjedećem stavu. Oko njegova lika nalaze se različiti natpisi. Postepeno se razvio kult po kojem se cara naziva spasiteljem, obnoviteljem! čuvarom (i si.) zimske države. Sve je to na novcima izraženo obiljem počasnih naziva, koji su osobito česti u doba Konstantina I. Vel. i njegovih nasljednika. Takvi nazivi su:
CONSERVATOR (Africae, Kartaginis, Urbis) = čuvar, spasitelj (Afrike, Kartage, Rima)
DEBELLATOR (hostium, gentium)= pobjednik (neprijatelja, barbarskih naroda)
DEFENSOR (orbis) = branitelj (zemlje)
EXSUPERATOR (omnium gentium) = nadvladatelj (svih naroda)
FUNDATOR (pacis) = utemeljitelj (mira)
LIBERATOR (orbis, urbis, reipublicae) = osloboditelj (svijeta, Rima, države) LOCUPLETATOR (orbis terrarum) = obogatitelj (zemljine kugle)
PACATOR (orbis, orientis) = umiritelj (zemlje, istoka)
RECTOR (orbis) = upravljač (svijeta)
RECUPERATOR (urbis) = preosvajač (grada Rima)
RESTITUTOR (vrlo čest uz imena pokrajina, države, vojske i dr.) = obnovitelj
SALVATOR (reipublicae) = spasitelj (države)
TRIUMFATOR (gentium, barbararum) = pobjednik (nad barbarskim narodima).
Odlazak cara na put ili u rat prikazan je na novcu kao jašući lik sa natpisom PROFECTIO ili EXPEDITIO AUG, dok je njegov povratak označen istim likom pod nazivom ADVENTUS ili REDITUS AUG. Parada, na kojoj car jaši na konju u pratnji jednog ili dvojice vojnika označena je na novcu nazivom DECURSIO (manevar).
Pažnju prema caru i njegovoj obitelji istaknuta je nadalje na novcima u natpisima najrazličitijih značenja što sadrže želje izražene onotn poznatom lapidarnošću koja odlikuje latinski jezik, tako:
ANNO FAUSTO FELICI OPTIMO PRINCIPI (povoljna i sretna godina najboljem vladaru), FELICIBUS AUGG (sretnim carevima),
INVICTO IMPERATORI pobjedivom caru),
PIO IMPERATORI OMNIA FELICITA (pobožnom caru svu sreću) i dr. caricama se pak rado dodjeljuju lijepi nazivi: MATER SENATUS, - PATRIAE, - CASTRORUM (majka senata, domovine, tabora).
I carev odnos prema narodu izražen je na carskom novcu osobito mnogo isticanjem njegove brige za dobru opskrbu naroda darovima u novcu ili u naravi, osobito dijelenjem žita, vina, ulja i mesa. Darivanje u naravi naziva se CONGIARIUM (lat. congius = uljna mjera). Likovno je prikazano u liku cara koji sjedi na podiju i daje gradjaninu carski dar i to na novcima od Nerona do Septimija Severa. Darežljivost careva u općenitom smislu zove se LIBERALITAS. Prikazana je kao ženski lik koji u desnoj ruci drži tesseru (tablicu) a u lijevoj obilnicu. Katkada se u istoj simbolici javlja lik cara koji sjedi na podiju iza kojega stoji lik "Liberalitas", a do podija je gradjanin koji prima carsku pomoć.
Ta redovna pomoć ponovljena je za nekih careva i do sedam puta, pa je svako dijeljenje označeno rednim brojem (od I do VII). Likovni prikaz davanja novčanih potpora iz posebne carske blagajne javlja se na novcima od Hadrijana do Konstantina I. Vel. (117-337. n. e.). Posebna državna pomoć djeci u obliku žita ovjekovječena je na novcima cara Trajana (98-117. n. e.) uz is ALIM (entatis) ITAL(iae), što znači opskrba ili prehrana Italije, odnosno talijanske djece.
Pučanstvo rimskog carstva koje je posjedovalo rimsko gradjanstvo dobivalo je povremeno veliku olakšicu otpisom poreskih dugova i obaveza. Ove su olakšice na rimskim novcima označavane određenim kraticama kao: RRC (remissa ducentesima), što znači da je otpisano plaćanje "ducentezime" tj. polovine poreza na promet (za Kaligule); RXL (remissa qudragesima) znači, da je prolazno otpisana četrdesetina, tj. 21/2 postotna uvozna carina Galbe, 68 n. e. ). Za Nerve (96-98. n. e.) su ukinute dvije obaveze koje su tištile podanike carstva, što je na novcima izraženo na vanredno lapidaran način: VEHICULATIONE ITLIAE REMISSA (otpust davanja predprega u Italiji) i FISCI IUDAICI CALUMNIA SUBLATA .(ukidanje sramotnog židovskog poreza), pri čemu se misli na ukidanje poreza nametnutog Židovima nakon pada Jeruzalema 7o. n. e. Veliki otpust poreza za koji je zaslužan car Hadri-(117-138. n. e.) ovjekovječuje na novcu natpis: RELIQUA VETERA HS NOVIES MILL (IES) ABOLITA (ukidaju se preostali stari dugovi od 9oo miliona sesteraca